Calculus 12 | Knjiženje faktura za prodatu robu

Listić "Kontiranje" za vrstu dokumenta "Faktura"
Stavke naloga glavne knjige zbirne fakture
Učitaj sliku
Trgovina - kontiranje
ODRICANJE ODGOVORNOSTI

Sve ovde date kontne šeme koristite na vlastitu odgovornost i Calculus d.o.o. se ne može smatrati odgovornim za bilo kakvu nastalu štetu. Sva kontiranja su izričito informativnog karaktera. Za sva knjiženja konsultujte se sa Vašim knjigovođom i Calculus ovlašćenim zastupnikom.

Prodaja dobara u unutrašnjem prometu Vrh

Knjigovodstvena evidencija prodaje dobara, u ovom tekstu u užem smislu robe, direktno zavisi od toga po kojim se cenama evidentira roba na zalihama. Pored toga, knjiovodstvena evidencija će biti različita i zbog prakse prodaje robe na veliko sa skladišta ili na malo preko prodavnica. Tako se i dokumenta vezana za prodaju robe razlikuju u zavisnosti oda toga da li se prodaja vrši na veliko (grosisti) ili na malo (detaljisti).

Prodaja na veliko:

Prodaja na malo:

Prilikom prodaje robe, roba mora da se isknjiži sa zaliha po istoj ceni po kojoj je knjižena kada je nabavljena, odnosno po ceni po kojoj se evidentiraju zalihe trgovačke robe u skladištu/prodavnici:

Evidencija prodaje robe kada se zalihe vode po nabavnoj ceni Vrh

Osnovni poslovni prihod trgovinska preduzeća ostvaruju od prodaje robe. Ostvareni prihod od prodaje robe se knjiži na kontu "Prihodi od prodaje robe na domaćem tržištu - 604". Prilikom prodaje robe, roba mora da se isknjiži sa zaliha po nabavnoj ceni - knjiži se na kontima "Roba u magacinu - 131". Kako bi se odredio odnos između prihoda i rashoda za prodatu robu, vrednost prodate robe se mora proceniti po nabavnoj ceni i knjiži se na kontu "Nabavna vrednost prodate robe - 501" koji pripada grupi poslovnih rashoda koji se ostvaruju u trgovinskom preduzeću.

Za vođenje zaliha robe po nabavnim cenama na stovarištu ili skladištu mogu da se opredele preduzeća koja se bave prodajom robe na veliko, proizvodnjom ili doradom. Prilikom knjigovodstvene evidencije prodaje robe izrađuju se dva obračuna:

  1. Eksterni obračun (po prodajnoj ceni sa PDV) – izlazna faktura predstavlja osnov za knjiženje, vidi šemu kontiranja: Kontna šema izlazne fakture.

  2. Učitaj sliku
    Eksterni obračun (po prodajnoj ceni sa PDV)

    Učitaj sliku
    Kontna šema za knjiženje izlazne fakture kada se zalihe vode po nabavnoj ceni
  3. Interni obračun (po nabavnoj ceni) – otpremnica predstavlja osnov za knjiženje, vidi šemu kontiranja: Kontna šema otpremnice.

  4. Učitaj sliku
    Interni obračun (po nabavnoj ceni)

    Učitaj sliku
    Kontna šema za knjiženje otpremnice kada se zalihe vode po nabavnoj ceni
Napomena

Interni obračun se knjiži u svrhu isknjižavanja robe sa zaliha te se knjiži po cenama po kojima se vodi roba u konkretnom magacinu - zalihama.

Calculus pravilo

Prilikom knjiženja izlaznih faktura omogućeno je paralelno automatsko knjiženje vezane/ih otpremnica u gavnu knjigu. Tom prilikom će nalogu za knjiženje izlazne fakture biti pridodate i knjižne stavke otpremnice - oba naloga će biti spojena u jedan nalog. Ovu funkciju aktivirate dodavanjem knjižne stavke "Otpremnica" u kontnu šemu izlazne fakture, (vidi sliku) (vidi sliku)Knjižna stavka "Otpremnica".. Da bi funkcionisalo navedeno pravilo neophodno je definisati kontnu šemu za vrstu otpremnice koja je povezana sa izlaznom fakturom. Sa kojom vrstom otpremnice je povezana izlazna faktura može se proveriti ili takva veza uspostaviti u listiću "Veze", (vidi sliku) (vidi sliku)Listić "Veze"..

Evidencija prodaje robe kada se zalihe vode po prodajnoj (velikoprodajnoj) ceni Vrh

Ostvareni prihod od prodaje robe se knjiži na kontu "Prihodi od prodaje robe na domaćem tržištu - 604". Prilikom prodaje robe, kada se zalihe vode po prodajnoj ceni, roba mora da se isknjiži sa zaliha po prodajnoj ceni bez PDV - knjiži se na kontima "Roba u prometu na veliko - 132". Kako bi se odredio odnos između prihoda i rashoda za prodatu robu, vrednost prodate robe se mora proceniti po prodajnoj ceni bez PDV i knjiži se na kontu "Nabavna vrednost prodate robe - 501" koji pripada grupi poslovnih rashoda koji se ostvaruju u trgovinskom preduzeću.

Izuzetno je važno utvrditi visinu troškova prodate robe. Trošak prodate robe je nabavna cena prodate robe (Ulazna faktura + Zavisni troškovi nabavke), zbog toga konto "Nabavna vrednost prodate robe - 501" moramo korigovati za iznos ostvarene razlike u ceni uzimajući u obzir eventualno odobreni rabat u izlaznoj fakturi, vidi DATI RABAT. Ostvarena razlika u ceni knjiži se na kontu Ukalkulisana razlika u ceni robe u prometu na veliko - 1329.

Korisno je znati

Pri nabavci robe računata je ukalkulisana razlika u ceni, zbog toga nakon prodaje računamo ostvarenu razliku u ceni.

Kada se zalihe robe u magacinu (skladištu, stovarištu, prodavnici) evidentiraju po prodajnoj ceni bez PDV (na kontu "Roba u prometu na veliko - 132"), prilikom prodaje robe eksterni i interni obračun knjiže se po prodajnim cenama:

  1. Eksterni obračun (po prodajnoj ceni sa PDV) – izlazna faktura predstavlja osnov za knjiženje, vidi šemu kontiranja: Kontna šema izlazne fakture velikoprodaje.

  2. Učitaj sliku
    Eksterni obračun (po prodajnoj ceni sa PDV)

    Učitaj sliku
    Kontna šema za knjiženje izlazne fakture kada se zalihe vode po velikoprodajnoj ceni
  3. Interni obračun (po prodajnoj ceni bez PDV) – otpremnica predstavlja osnov za knjiženje, vidi šemu kontiranja: Kontna šema otpremnice velikoprodaje.

  4. Učitaj sliku
    Interni obračun (po prodajnoj ceni bez PDV)

    Učitaj sliku
    Kontna šema za knjiženje otpremnice kada se zalihe vode po velikoprodajnoj ceni

Kada se na ovaj način evidentira interni obračun, na kontu "Nabavna vrednost prodate robe - 501" nalazi se prodajna cena bez PDV, odnosno cena po kojoj se vodi roba iz magacina iz kojeg je prodata.

Napomena

Interni obračun se knjiži u svrhu isknjižavanja robe sa zaliha te se knjiži po cenama po kojima se vodi roba u konkretnom magacinu - zalihama.

Calculus pravilo

Prilikom knjiženja izlaznih faktura omogućeno je paralelno automatsko knjiženje vezane/ih otpremnica u gavnu knjigu. Tom prilikom će nalogu za knjiženje izlazne fakture biti pridodate i knjižne stavke otpremnice - oba naloga će biti spojena u jedan nalog. Ovu funkciju aktivirate dodavanjem knjižne stavke "Otpremnica" u kontnu šemu izlazne fakture, (vidi sliku) (vidi sliku)Knjižna stavka "Otpremnica".. Da bi funkcionisalo navedeno pravilo neophodno je definisati kontnu šemu za vrstu otpremnice koja je povezana sa izlaznom fakturom. Sa kojom vrstom otpremnice je povezana izlazna faktura može se proveriti ili takva veza uspostaviti u listiću "Veze", (vidi sliku) (vidi sliku)Listić "Veze"..

Evidencija prodaje robe kada se zalihe vode po prodajnoj ceni sa PDV (maloprodajnoj) Vrh

Pojedinačna prodaja se u Calculusu 12 obavlja u programu "Kasa" i evidentira na fiskalnom uređaju. Roba u prodavnici evidentira se po prodajnoj ceni sa PDV. Iz programa "Kasa" roba se direktno prodaje fizičkim licima za gotovo, za čekove, platne kartice i putem potrošačkih kredita i pravnim licima putem gotovinskih faktura za robu plaćenu gotovinom i platnim karticama ili iz programa "Prodavnica" fakturom za bezgotovinsko plaćanje. Dnevna prodaja prodavnice evidentirana je u dokumentu "Izlazna kalkulacija maloprodaje - IKM". Iznos iz IKM se mora složiti sa Dnevnim pazarom prodavnice i predaje se u blagajnu odakle se pazari moraju uplatiti na poslovni račun preduzeća u banci.

Knjiženje predaje pazara vrši se tako što konto "Tekući (poslovni) računi - 241" ili "Blagajna - 243" duguje za iznos cene sa PDV, dok konto "Prihodi od prodaje robe na domaćem tržištu - 604" potražuje po prodajnoj ceni bez PDV, a konto "Obaveze za porez na dodatnu vrednost po osnovu prodaje za gotovinu - 476" za iznos PDV u prodaju na malo.

Neophodno je korigovati konto "Nabavna vrednost prodate robe - 501" do iznosa nabavne vrednosti koja je na ovom kontu knjižena kao prodajna cena sa PDV. Prodajna cena sa PDV, veća je od nabavne vrednosti za iznos ukalkulisane razlike u ceni i za iznos ukalkulisanog PDV, pa je potrebno izvršiti obračun ostvarene razlike u ceni i obračun ostvarenog PDV. Cilj obračuna ostvarene razlike u ceni je da se koriguje stanje na kontu "Nabavna vrednost prodate robe - 501" i ujedno da se na kontima "Ukalkulisani porez na dodatu vrednost robe u prometu na malo - 1344" i Ukalkulisana razlika u ceni robe u prometu na malo - 1349" isknjiži vrednost razlike u ceni i PDV za onu robu koja je prodata.

Interni obračun kao obračun izlaza robe knjiži se tako što konto "Nabavna vrednost prodate robe - 501" duguje po prodajnoj ceni sa PDV, a konto "Roba u prometu na malo - 134" potražuje za iznos prodate robe po prodajnoj ceni sa PDV.

Knjiženje prodaje obavljene iz programa "Kasa" fizičkim licima za gotovinu:

  1. Eksterni obračun (po prodajnoj ceni sa PDV) – izlazna kalkulacije maloprodaje predstavlja osnov za knjiženje, vidi šemu kontiranja: Kontna šema izlazne kalkulacije maloprodaje.
  2. Učitaj sliku
    Eksterni obračun (po prodajnoj ceni sa PDV)

    Učitaj sliku
    Kontna šema za knjiženje izlazne izlazne kalkulacije maloprodaaje.
  3. Interni obračun (po prodajnoj ceni sa PDV) – otpremnica predstavlja osnov za knjiženje, vidi šemu kontiranja: Kontna šema otpremnice maloprodaje.
  4. Učitaj sliku
    Interni obračun (po prodajnoj ceni sa PDV)

    Učitaj sliku
    Kontna šema za knjiženje otpremnice kada se zalihe vode po maloprodajnoj ceni

Knjiženje prodaje obavljena iz programa "Prodavnica" pravnom licu za bezgotovinsko plaćanje:

  1. Eksterni obračun (po prodajnoj ceni sa PDV) – izlazna faktura predstavlja osnov za knjiženje, vidi šemu kontiranja: Kontna šema izlazne fakture maloprodaje.
  2. Učitaj sliku
    Eksterni obračun (po prodajnoj ceni sa PDV)

    Učitaj sliku
    Kontna šema za knjiženje izlazne fakture kada se zalihe vode po maloprodajnoj ceni
  3. Interni obračun (po prodajnoj ceni sa PDV) – otpremnica predstavlja osnov za knjiženje, vidi šemu kontiranja: Kontna šema otpremnice maloprodaje.
  4. Učitaj sliku
    Interni obračun (po prodajnoj ceni sa PDV)

    Učitaj sliku
    Kontna šema za knjiženje otpremnice kada se zalihe vode po maloprodajnoj ceni
Napomena

Interni obračun se knjiži u svrhu isknjižavanja robe sa zaliha te se knjiži po cenama po kojima se vodi roba u konkretnom magacinu - zalihama.

Calculus pravilo

Prilikom knjiženja izlaznih faktura omogućeno je paralelno automatsko knjiženje vezane/ih otpremnica u gavnu knjigu. Tom prilikom će nalogu za knjiženje izlazne fakture biti pridodate i knjižne stavke otpremnice - oba naloga će biti spojena u jedan nalog. Ovu funkciju aktivirate dodavanjem knjižne stavke "Otpremnica" u kontnu šemu izlazne fakture, (vidi sliku) (vidi sliku)Knjižna stavka "Otpremnica".. Da bi funkcionisalo navedeno pravilo neophodno je definisati kontnu šemu za vrstu otpremnice koja je povezana sa izlaznom fakturom. Sa kojom vrstom otpremnice je povezana izlazna faktura može se proveriti ili takva veza uspostaviti u listiću "Veze", (vidi sliku) (vidi sliku)Listić "Veze"..

Calculus pravilo

Po kojoj ceni će se evidentirati zalihe u skladištu (magacinu), stovarištu, prodavnici, itd., određuje se u prilikom otvaranja nove organizacione jedinice (magacina) definisanjem tipa magacina i cene po kojoj će se voditi zalihe u tom tipu magacina, ( vidi sliku ) (vidi sliku). To znači da će prilikom definisanja kontne šeme za dokument, postavljanjem tipa magacina u koloni "Tip magacina" biti definisana i cena po kojoj se evidentiraju zalihe u magacinu, što će odrediti i sam postupak kontiranja dokumenta.

"Kolona Knjižna stavka" sadrži opisno iznos iz izlazne fakture koji će biti proknjižen na odgovarajući konto. Postoje specifične knjižne stavke, koje ne predstavljaju iznose iz samog dokumenta, već samo naznaku da je knjiženje definisano u nekom drugom delu programa. Tako, za sve izlazne fakture postoji knjižna stavka "Dažbine pojedinačno", kojom se uključuje knjiženje pojedinačnih dažbina definisano po šemi u prozoru za knjiženje dažbina, ( vidi sliku ) (vidi sliku). Prilikom knjiženja u Glavnu knjigu sve dažbine će biti razvrstane i knjižene na njima dodeljenim kontima iz kontnog okvira (plana).

Calculus 12 - Knjiženje popusta koji se mogu javiti na izlaznoj fakturi Vrh

KASA SKONTO (Cassa-sconto)

Kasa skonto (Cassa-sconto) - je popust koji je iskazan na izlaznoj fakturi. Po pravilu se uslovi Cassa-sconto odobravaju na izlaznoj fakturi tako da se uz redovan rok dospeća plaćanja npr. 15 dana kupac stimuliše da iznos plati ranije. Aktivira se kada kupac robu plati u roku naznačenom u izlaznoj fakturi. Kasa skonto se obračunava procentualno u odnosu na fakturnu vrednost robe i iskazan je u izlaznoj fakturi u polju "Cassa:". Ukoliko kupac odluči da plati obavezu iskazanu u izlaznoj fakturi do datuma važenja ovog popusta, što se utvrđuje iz izvoda banke, može iskoristiti pravo na kasa skonto.

Ako kupac ispuni neke od uslova za plaćanje, prodavac izdje knjižno odobrenje. Sa ovim dokumentom, kupac će ispraviti prethodno primljeni račun za određeni iznos. Za kupca je važno da pritom dobije pisanu izjavu (navodi se na knjižnom odobrenju) da je prodavac u svom knjigovodstvu korigovao iznos PDV. Kasa skonto se knjiži samo kada se iskoristi. Prilikom knjiženja izlazne fakture smanjuju se potraživanje od kupca a povećava rashod na kontu grupe 56.

Napomena

Ako je Cassa-sconto odobren na profakturi tada se na izlaznoj fakturi taj uslov ne iskazuju posebno nego kod izdavanja izlazne fakture odmah korigujemo za taj procenat stavke fakture.

DATI RABAT

Rabat odobren i iskazan u izlaznoj fakturi je popust koji se odobrava na količinu kupljene robe ili kao sezonski rabat. Obračunava se u procentu na prodajnu vrednost robe. Dovodi do smanjenja PDV osnovice u izlaznoj fakturi, koji se smanjuje u skladu sa odobrenim rabatom. Prilikom knjiženja izlazne fakture smanjuju se potraživanja od kupca a povećava rashod na kontu grupe 57.

Calculus 12 - Kontna šema za knjiženje izlazne fakture sa odobrenim rabatom na fakturi Vrh
Učitaj sliku
Kontna šema za knjiženje izlazne fakture sa odobrenim rabatom na fakturi
Korisno je znati

Pored navedenih popusta kupcu se može odobriti bonifikacija i naknadno odobren rabat. Bonifikacija - je popust koji nije iskazan na izlaznoj fakturi. Ova vrsta popusta se naknadno odobrava kupcu kada isporučena roba ne odgovara ugovorenom kvalitetu ili kada je isporučena oštećena roba, a za tu štetu je odgovoran prodavac. U tom slučaju potrebno je sastaviti knjižno pismo (Pismo o bonifikaciji) kao odgovor na reklamaciju kupca. Naknadno odobren rabat - on nije iskazan u izlaznoj fakturi tako da nije poznat kupcu u trenutku prijema fakture.

Calculus 12 - Jedna kontna šema za više vrsta izlaznih dokumenata istog tipa Vrh

U Calculusu 12 moguća je knjigovodstvena evidencija prodaje knjiženjem samo jedne vrste dokumenta bez obzira po kojim se cenama evidentira roba na zalihama. Sledeća kontna šema dokumenta "Faktura" poseduje predefinisane mehanizme za generisanje knjiženja u Glavnu knjigu u skladu sa vrstom prodaje - velikoprodaja, maloprodaja, tranzit,..., ( vidi sliku ) (vidi sliku).

Učitaj sliku
Jedna kontna šema za više vrsta izlaznih faktura

Prikazana zbirna kontna šema funkcioniše na isti način kao i standardne kontne šeme po vrstama dokumenata, ali za razliku od standardnih, zbirna kontna šema smanjuje potrebu za definisanjem većeg broja vrsta dokumenata istog tipa. Npr. prikazana zbirna kontna šema zahteva samo jednu vrstu dokumenta "Faktura" kojom će se istovremeno knjižiti prodaja gotovih proizvoda ("Faktura gotovih proizvoda"), prodaja po velikoprodajnim cenama ("Faktura velikoprodaje"), prodaja u prodavnici ("Faktura maloprodaje") i prodaja u tranzitu ("Faktura tranzita").

Isto pravilo važi i za knjiženje otpremnica. Definisanjem zbirne kontne šeme u okviru jednog dokumenta "Otpremnica" takođe smanjuje potrebu za definisanjem većeg broja vrsta dokumenata istog tipa ( vidi sliku ) (vidi sliku).

Učitaj sliku
Jedna kontna šema za više vrsta dokumenata "Otpremnica"

Program Calculus 12 iz prikazane kontna šeme izlazne fakture i otpremnice preko podatka o tipu magacina (kolona "Tip magacina") ( vidi sliku ) (vidi sliku), utvrđuje po kojoj se ceni vode zalihe robe. Ova osobina Calculusa 12 omogućiće i prodaju robe iz više magacina istog tipa jednom fakturom ali i prodaju iz više magacina različitog tipa. Dakle jednom fakturom je moguće fakturisati robu koja se nalazi u velikoprodaji i maloprodaji. Prvi slučaj je daleko češći i sa strane propisa prihvatljiviji.

Primer 1.

Ukoliko jednom kupcu u toku jednog poreskog perioda sukcesivno isporučujete robu iz više veleprodajnih skladišta i stovarišta, a na njegov zahtev izdajete zbirnu fakturu na kraju poreskog perioda, potrebno je samo da selektujete sve otpremnice kupca, kliknete na dugme "Fakturiši" i formirate zbirnu fakturu ( vidi sliku ) (vidi sliku).

Učitaj sliku
Knjiženje fakture nastale od više otpremnica

Knjiženjem kreirane fakture u Glavnu knjigu istovremeno će biti proknjižene i sve vezane otpremnice, ( vidi sliku ) (vidi sliku).

Učitaj sliku
Proknjižena faktura nastala od više otpremnica

Primer 2.

Kupcu možete fakturisati jednom fakturom robu koja se nalazi u različitim magacinima. Npr. prodavac skladišti robu na više geografski različitih lokacija. Dopremanje poručene robe u jedan magacin pa otpremanje robe kupcu može biti ekonomski ne isplativo. U tom slučaju formirajte jednu fakturu koja će formirati otpremnicu za svaki magacin posebno iz kojih će roba biti direktno poslata kupcu, ( vidi sliku ) (vidi sliku).

Učitaj sliku
Knjiženje fakture od koje je nastalo više otpremnica

Posledica ovog postupka je takođe jedna izlazna faktura i više otpremica. Knjiženjem kreirane fakture u Glavnu knjigu istovremeno će biti proknjižene i sve kreirane otpremnice ( vidi sliku ) (vidi sliku).

Učitaj sliku
Proknjižena faktura od koje je nastalo više otpremnica